prof. ssa Sabrina Maria Fava
Università Cattolica del S. Cuore, Milano
Sabrina Fava je redovita profesorica Povijesti obrazovanja i Dječje književnosti, na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti, Katoličkog sveučilišta Svetoga Srca (Faculty of Education, Università Cattolica del S. Cuore) Milano, Italija. Članica je više međunarodnih znanstvenih odbora i uredništava akademskih publikacija, a njezino područje istraživanja uključuje povijest dječje književnosti i izdavača; povijest poučavanja čitanja te povijest odgoja i obrazovanja. Njezine publikacije uključuju: «Piccoli lettori del Novecento» (2015.) (Talijanska pedagoška nagrada SIPED, 2016.); «Bajke u Italiji tijekom 20. stoljeća i prijevod Priča iz davnina» («Fairy tales in Italy during the 20th Century and the translation of Tales of long ago») (2017.) (Međunarodna nagrada Cirse, 2017.); «Talijanski čitatelji Il Giornalino della Domenica i Il Passerotta između Prvoga svjetskoga rata i riječkoga pitanja (Slobodne Države Rijeke)» («Italian Readers of Il Giornalino della Domenica and Il Passerotto between the Great War and the Fiume Endeavour»), Libri&Liberi (2018.); «Pojam „Zajednice“ Adriana Olivettija: pretvaranje tvornice i urbanog fizičkog prostora u obrazovne prostore» («Adriano Olivetti’s notion of “Community”: transforming the factory and urban physical space into educational spaces»), Ricerche di Pedagogia e Didattica, (2020.); «Dux di Margherita Sarfatti: costruzione del mito e propaganda ideologica rivolta all’infanzia», History Of Education & Children’s Literature, (2022.).
dr. hab. Dorota Michulka
Uniwersytet Wrocławski, Wrocław
Izvanredni profesor na Wroclawskom Sveučilištu u Poljskoj (Institut za poljske studije), književna znanstvenica i povjesničarka; Voditeljica odjela za učenje poljskog jezika; članica je Sekcije za obrazovanje na Poljskoj znanstvenoj akademiji, članica IRSCL-a i Savjetodavnog odbora konferencije „Dijete i knjiga“; bila je predavačica poljske književnosti i kulture na Sveučilištu u Tampereu, Finska (2000.-2005.); bila je stipendistica sveučilišta u SAD-u (npr. Wesleyan Illinois University u Bloomingtonu) i u Njemačkoj (npr. Internationale Jugendbibliothek u Münchenu); objavila je više od 190 članaka o dječjoj književnosti i obrazovanju u Poljskoj i inozemstvu (npr. u Brill, Routledge), te uredila 18 knjiga (uključujući 2 monografije) u Poljskoj i inozemstvu; glavna je urednica međunarodnog časopisa za dječju književnost – kulturno posredovanje – antropologiju djetinjstva “Filoteknos”. Trenutno je voditeljica poljsko-njemačkog znanstvenog projekta koji financiraju NCN i DFG „Odrastanje u transnacionalnim obiteljima. “Dobro djetinjstvo” iz dječje perspektive”.
prof. dr. sc. Vinko Brešić
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, u mirovini
Vinko Brešić (Livno, 1952), književni povjesničar, osnovnu školu i gimnaziju završio u Slav. Brodu, studij književnosti i filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je pri Katedri za noviju hrvatsku književnost 1976. otpočeo akademsku karijeru i završio je umirovljenjem 2020. Objavio tridesetak znanstveno-stručnih knjiga, oko pet stotina članaka te nekoliko novinskih feljtona, a vodio je više znanstveno-istraživačkih i nakladničkih projekata. Naročite odjeke imale su mu knjige Dobriša Cesarić (1984), Autobiografije hrvatskih pisaca (1997), Slavonska književnost i novi regionalizam (2004), Čitanje časopisa (2005), Hrvatski književni časopisi 19. stoljeća (2006-07), Sabrana djela Ivane Brlić-Mažuranić – kritičko izdanje (1-7/2010-20) i Hrvatska književnost 19. stoljeća (2015; 2019). Za svoj rad primio nekoliko nagrada i priznanja. U raznim povodima pisao o slavonskobrodskim temama – najviše o D. Tadijanoviću i I. Brlić-Mažuranić (Ivana&Tadija, 2024)
prof. dr. sc. Berislav Majhut
Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, u mirovini
Berislav Majhut redoviti je profesor. Uže područje njegovog znanstvenog interesa je povijest hrvatske dječje književnosti. Priređivač je prvog kritičkog izdanja nekog djela hrvatske dječje književnosti, onoga Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića, 2010. objavljenog u sklopu Sabranih djela Ivane Brlić Mažuranić (ur. Vinko Brešić). Autor je, između ostalih znanstvenih monografija o istraživanjima dječje književnosti, knjige U carevoj misiji, 2016. Berislav Majhut prvi je predsjednik Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti. Od samog početka izlaženja član je uredništva Libri & Liberi časopisa za istraživanje dječje književnosti i kulture.
izv. prof. dr. sc. Sanja Lovrić Kralj
Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Sanja Lovrić Kralj izvanredna je profesorica na Učiteljskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirala je 2014. radom Paradigme tridesetih godina 20. st. u hrvatskoj dječjoj književnosti. Područja interesa su joj dječja književnost, povijest Hrvatske dječje književnosti, bibliografija i popularna kultura. Kao znanstveni novak radila je na projektu Hrvatska bibliografija dječjih knjiga do 1945. voditelja prof. dr. sc. Berislava Majhuta. U dva je navrata bila suradnica u projektu izrade kritičkih izdanja Sabranih djela Ivane Brlić-Mažuranić, voditelja prof. dr. sc. Vinka Brešića. Od 2015. do 2018. istraživačica je na projektu BIBRICH (Building Intercultural Bridges through Children’s Literature Translations: Texts, Contexts and Strategies), voditeljice izv. prof. dr. sc. Smiljane Narančić Kovač, financiranome sredstvima Nacionalne zaklade za znanost. Suurednica je dvaju zbornika posvećenih djelima Ivane Brlić-Mažuranić: “Šegrt Hlapić” od čudnovatog do čudesnog (2015.) i Stoljeće „Priča iz davnine“ (2018.) S Berislavom Majhutom objavila je dvije autorske knjige – Oko hrvatske dječje književnosti (2020.) i Naša dječja književnost: Hrvatska dječja književnost u Jugoslaviji 1945. – 1955. (2022.). Od osnutka (2010.) do 2019. bila je tajnica, a od 2019. je predsjednica Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti.
dr. sc. Jasna Ažman
Sveučilište u Slavonskom Brodu, u mirovini
Dr. sc. Jasna Ažman (Slav.Brod,1954.), diplomirana komparatistica i rusistica s magisterijem i doktoratom iz kroatistike, viša predavačica za predmete tehnički strani jezik i kultura hrvatskoga jezika na Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu, a na dislociranom studiju osječkog Učiteljskog fakulteta u Slavonskom Brodu od 2001. držala kolegije iz dječje književnosti. Uz nastavni i znanstveni rad objavljivala je članke u znanstvenim i stručnim glasilima te priredila i uredila brojne knjige brodskih autora među kojima i Tadijanovićeve Pjesme brodske i rastuške (2006.). Glavno područje njezinog literarnog interesa i istraživačkog zauzeća je Ivana Brlić-Mažuranić, o čemu – osim doktorske disertacije i više članaka – svjedoče njezine aktivnosti na popularizaciji života i djela slavne sugrađanke – od Brodskog spomenara Ivane Brlić-Mažuranić, scenski izvedenog 29 puta u sklopu manifestacije U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić, potom i istoimene knjige (2008.), preko monografije Vila Brlićevac u Brodskom brdu (2007.) do Biblioteke Ivana pri Matičinome ogranku i angažmana u projektu Ivaninih sabranih djela. Priredila je VII .svezak Pisma majci (1892.-1901.), objavljen 2020. Od 2000. urednica je Godišnjaka Ogranka Matice hrvatske u Slavonskom Brodu.
